Niti izložite njihove genome (svi nasljedni podaci jednog

Niti jedna vrsta organizama ne sadrži dvije identi?ne jedinke.

 

Usporedite dvije jedinke jedne vrste te
izložite njihove genome (svi nasljedni podaci jednog organizma) jedan do
drugog. Primijetit ?ete da, u prosjeku, 60% ukupnog genoma jedinke dijele kao
sli?nost pa se taj pojam ozna?ava kao bazni
genom. Ostalih 40% sa?injava takozvani dopunski
genom koji je razlog me?usobnog razlikovanja jedinki. Zbrojite li postotke,
dobivate pangenom, kompletan set gena koji se nalaze u jednom organizmu.

 

Pangenom kao fenomen dozvoljava vrstama da ‘biraju’ iz
?itave baze gena. Smatraju se pokreta?em razli?itosti u mikrobiološkom svijetu
te kao takvi omogu?avaju cirkuliranje velikog broja razli?itih gena.

 

Biolozi koji izu?avaju evolucijske fenomene
teško objašnjavaju osnovni koncept pangenoma
zbog njegove specifi?nosti. Ukoliko bi novoste?eni gen bio dobar, o?ekivano je da ?e biti implementiran u ostatak jedinki
vrste koje obitavaju na istom habitatu. U tom slu?aju, taj gen pridonosi
zajednici te omogu?ava stvaranje konkurentske
prednosti. S druge strane, ukoliko je novoste?eni gen loš, automatski bi se trebao eliminirati obzirom da ni na koji
na?in ne pridonosi cjelokupnoj zajednici.

 

Svi novoste?eni geni, prilikom migracije do
novih jedinki, zavise od sredine u kojoj se jedinka na?e u datom momentu
zaprimanja tog gena. Ukoliko je gen koristan, ostaje. Ukoliko nije, eliminira
se.

Tako?er, o?ekuje se da individualne jedinke
koje obitavaju na istom podru?ju posjeduju isti ili veoma sli?an dopunski genom te da, prema tome, on ima
opadaju?u vrijednost pri analizi faktora udaljenosti.

Mnogi evolucijski biolozi, unato? svim
navedenim pretpostavkama, tek trebaju na?i konkretan odgovor na pitanje razloga
postojanja pangenoma.